Tematskim edukativnim izložbama, koje su opisane kao visokoumjetničke i multidisciplinarne te koje podrazumijevaju implementaciju multimedijalnog audio-vizualnog segmenta, Festival tolerancije postaje mjestom susreta zagrebačke i hrvatske kulturne scene te europskih i svjetskih umjetničkih projekata.

Inovativnim i interaktivnim tematskim izložbama koje su posvećeni temi Holokausta, Festival tolerancije obogaćuje kulturnu ponudu grada te dinamizira komunikaciju s europskom i svjetskom kulturnom scenom. Festival je prožimanje kulturnih inicijativa i edukacije te uključuje mnoge kulturne i socijalne kategorije u zajedničko djelovanje.

Dislociranjem izložbi i glazbenog programa iz matičnog prostora (kino Europa) u ostale javne i kulturne prostorije (Dom HDLU, MSU, VIP klub…) projekt činimo dinamičnim te doprinosimo upoznavanju kulturnih prostora grada Zagreba.

Brojnost tematskih izložbi uključenih u program Festivala tolerancije govori o konstantnom rastu, interdisciplinarnosti i multimedijalnom karakteru programa, a posjećenost istih raste iz godine u godinu.

Na posljednjem, 6. izdanju Festivala suvremenog židovskog filma Zagreb ukupno 3000 ljudi posjetilo je čak tri tematske izložbe koje su za građane bile postavljene u Galeriji Karas HDLU-a te u kinu Europa. Tematskim izložbama ostvarili smo međunarodnu suradnju (umjetnik Seiji Kimoto s postavom izložbe „Moć i nemoć“ u galeriji Karas, izložba „Plakat projekt“ u suradnji s Memorijalnim centrom Jasenovac i Yad Vashemom) i međusektorsku suradnju (izložba „Dva lica romske stvarnosti“ u suradnji s UNHCR-om). Tematske izložbe 6. izdanja Festivala bile su realizirane uz logističku i dijelom financijsku podršku Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke, Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Instituta iz Zagreba, Memorijalnog centra Jasenovac, Memorijalnog muzeja Yad Vashem iz Izraela, UNHCR-a te Hrvatskog doma likovnih umjetnika.

Ostale izložbe koje je Festival dosad imao čast ugostiti su: „No Child´s Play“, postavljena 2009. godine u suradnji s Memorijalnim muzejom Yad Vashem iz Izraela te „Lica otpora: Žene u Holokaustu“, inovativna putujuća izložba razvijena od strane Moresheta iz Izraela, postavljena 2011. godine.

Tematskim izložbama Festival aktivno povezuje europske i svjetske centre s institucijama u gradu Zagrebu, promičući ideju tolerancije na kulturno-umjetnički način.

“Antimasonski plakati”
Kino Europa, 19. – 25. svibnja 2013.

“Antimasonski plakati” tematska je izložba nacističkih propagandnih plakata iz Srbije iz Drugog svjetskog rata koja je u vlasništvu svjetski poznatog dizajnera Mirka Ilića. Izložba se održava kao popratni program Festivala tolerancije te će se moći pogledati od 19. do 25. svibnja u zagrebačkom kinu Europa te od 2. do 8. lipnja u riječkom Malom salonu.

Do travnja 1941. godine, nacisti su okupirali većinu Jugoslavije. Nakon srbijanskoga ustanka u srpnju 1941., Milan Nedić je imenovan vođom marionetske vlade u Srbiji. Pod njegovim je okriljem u okupiranom Beogradu 22. listopada iste godine otvorena “Velika anti-masonska izložba” – što je bio sinonim za antisemitizam – koja je trajala do 19. siječnja 1942. Izložba je bila financirana od strane Nijemaca koji su težili produbljivanju već rasplamsale mržnje spram Židova.

Najznačajniji osvrt na izložbu dao je Steven Heller, najistaknutiji američki grafički dizajner, teoretičar, kritičar i renomirani predavač njujorškog Fakulteta vizualnih umjetnosti. Po njemu, središnja tema izložbe bila je uvriježena krvna kleveta, navodna židovska (u ovom slučaju židovsko-komunističko-masonska) zavjera o svjetskoj dominaciji. Pored same izložbe, postojala je i ogromna količina propagandnog materijala: više od 200 000 različitih brošura, 60 000 postera, 100 000 letaka, 108 000 primjeraka devet različitih vrsta ilustriranih kuverata, 176 filmskih isječaka, četiri poštanske marke, itd. Velikoj laži bilo je lakše vjerovati kada je ista bila prisutna posvuda.

Posteri su prenosili poruku da su Židovi drevni neprijatelji srbijanskoga naroda i da Srbi ne bi trebali čekati Nijemce kako bi započeli s istrebljivanjem Židova. Judaizam, portretiran na stereotipan, ortodoksan način, predstavljao se kao izvor svjetskoga zla. Nadalje, posteri su zagovarali ponižavanje i nasilno podjarmljivanje Židova. Od posebnoga je značaja materijal koji prikazuje navodnu židovsku dominaciju nad američkim novinarstvom i financijama, posebice kontrolu nad The New York Timesom. Ovaj ustaljeni način antisemitističke propagande Židove je prikazao istodobno kao kapitaliste i komuniste, kao varljivu cionističku silu koja vlada nad svim aspektima europskoga, štoviše svjetskoga ekonomskog života. Ove materijale proizveli su grafički umjetnici i dizajneri koji su imali predloške izrađene u Njemačkoj, u nacističkom propagandnom ateljeu u Berlinu.

Cjelokupni postav izložbe “Antimasonski plakati” sačinjava 17 izvornih te 3 plakata replicirana na dimenzije postojećih koji će biti otisnuti prema fotografijama plakata izvornoga postava iz 1941. Izložba je realizirana u suradnji s gosp. Mirkom Ilićem, Ministarstvom kulture RH, Veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država te američkom neprofitnom organizacijom AIC Foundation Inc.